S radom je počeo dječji vrtić "Din-Don" u Gradecu. Građen je europskim i novcem proračuna Općine. Vrijedan je 9,2 milijuna kuna, od čega na bespovratna europska sredstva, kroz Program ruralnog razvoja RH, otpada 7,5 milijuna. Zasad je u vrtiću, kojemu je danas bio prvi radni dan, smješteno osamdesetak mališana. Ukupan kapacitet je stotinjak djece - od jasličke do predškolske dobi.

S ciljem zaštite digniteta zdravstvenih djelatnika, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije Večeslav Bergman osvrnuo se danas na tiskovnoj konferenciji na neosnovane kritike usmjerene na organizaciju zdravstvene skrbi u županiji i rad ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije, koje pojedinci koriste za prikupljanje političkih poena. 

U naselju Dropčevec, u općini Rakovec, gradi se niskoenergetski društveni dom, zajedno s parkiralištem. Uskoro u ovome naselju počinje i gradnja dječjega igrališta. Gradilište doma obišao je danas župan Stjepan Kožić.

U asfaltiranje županijskih i lokalnih cesta Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije (ŽUC) uložit će u ovoj godini 21,7 milijuna kuna. Asfaltirano će biti oko 60 kilometara cesta. Radovi su počeli s dolaskom ljepšega vremena, pa se tako danas asfaltirala cesta u naselju Čret Posavski u općini Orle. S tijekom radova upoznao se župan Stjepan Kožić. I ovom prigodom ukazao je na nedostatno financiranje županijskih uprava za ceste (ŽUC). Osnovni prihod ovih uprava je naknada koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila.

Uz dosad uloženih preko 35 milijuna kuna, u gradnju infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Pisarovina u ovoj će godini biti uloženo još 16,7 milijuna. Od ovoga iznosa 9,5 milijuna kuna su bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak osigurava Općina.

Novinari velikogoričkoga portala 01 razgovarali su s aktualnim županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, koji je sredinom ožujka najavio kandidaturu za još jedan mandat župana. Intervju prenosimo u cijelosti.

STJEPAN KOŽIĆ, župan Zagrebačke županije: Zagrebačka županija je, stvaranjem novih vrijednosti za sve građane, postala županija za primjer svima

Ususret lokalnim izborima, razgovarali smo s aktualnim županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem.

01: Što vas je, kao najdugovječnijeg župana u Hrvatskoj, motiviralo da se nakon 20 godina, koliko ste na čelu Zagrebačke županije, kandidirate za još jedan mandat?

S.K.: Ponosan sam što već 20 godina imam priliku, zajedno sa svojim timom, raditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije. To je velika odgovornost i puno je truda uloženo kako bi Zagrebačka županija postala ono što je danas – jedna od najrazvijenijih u Hrvatskoj. Posebno me veseli što to prepoznaju i sami građani koji mi svih ovih godina ukazuju povjerenje. Gledati našu županiju kako se iz godine u godinu razvija i kako raste motivira me da idem dalje i nastavim s realizacijom planova za koje smo svih ovih godina utirali put. Još do nedavno, neki su nas doživljavali kao predgrađe Zagreba, a danas je Zagrebačka županija sve poželjnija destinacija za život, ali i poslovanje pa mnoge velike tvrtke upravo ovdje imaju svoje sjedište – od PIK-a u Vrbovcu, Lagermaxa u Luki, Plive u Zaprešiću, König Metalla u Pisarovini… To generira i nova zapošljavanja pa je, samo u protekle četiri godine, otvoreno više od 10.000 radnih mjesta. Puno toga je napravljeno i u županiji se danas sve bolje živi, no još je puno planova koje želim ostvariti. Kroz pet mandata imao sam prilike detaljno upoznati svaki djelić naše županije, njene izazove i potencijale i znam kako je napraviti još boljim mjestom za život i poslovanje.

01: Na čemu će se temeljiti vaš program? Koji su projekti u planu i u kojem smjeru namjeravate ići dalje?

S.K.: Prije svega, fokus je na obnovi šteta nastalih u potresima, u kojima je Zagrebačka županija dosta stradala. Tu su naravno i brojne investicije kojima planiramo nastaviti s podizanjem standarda na području školstva i zdravstva, kao i prometa i komunalne infrastrukture. Usmjereni smo i na daljnje podupiranje naših gospodarstvenika pogođenih pandemijom koronavirusa kao i poljoprivrednog sektora koji predstavlja važnu gospodarsku granu u Zagrebačkoj županiji, a za koji smo u aktualnom mandatu izdvojili najviši iznos potpora na razini države, čak 29 milijuna kuna. Usprkos ovim neizvjesnim vremenima u Zagrebačkoj županiji nastavili smo s planiranim investicijama i u prethodnom razdoblju pa je trenutačno više velikih, otvorenih projekata. Gradimo nove škole i sportske dvorane, nastavljamo s energetskim obnovama škola i domova zdravlja, a zahvaljujući sredstvima EU fondova na istoku županije gradimo 883 milijuna kuna vrijedan vodoopskrbni sustav. Na ovim projektima treba nastaviti raditi i u danima nakon izbora, a to sa zadovoljstvom planiram i učiniti.

01: Spomenuli ste potrese. Što je do sada Zagrebačka županija poduzela po pitanju sanacije štete?

S.K.: Potres je Zagrebačku županiju pogodio u velikoj mjeri pa nam je prioritet bio što prije svima osigurati normalne životne uvjete i krov nad glavom građane čiji su domovi stradali u potresu. Ne čekajući državu, sanirali smo 30 oštećenih škola kao i oštećene zdravstvene objekte. Za štetu od petrinjskog potresa, procijenjenu na visokih 1,2 milijarde kuna, uspjeli smo se izboriti da kompletnu obnovu financira država. Županija je angažirala dodatne timove statičara za pregled objekata i oformila odsjek koji će direktno pomagati vlasnicima objekata u prijavi, a zatim i u obnovi objekata. Za zagrebački potres, u kojem je šteta procijenjena na 50 milijuna kuna, Županija je već osigurala svoj udio u iznosu od 10 milijuna kuna.

01: Što će konkretno građanima donijeti novi vodoopskrbni sustav koji ste spomenuli? Možete nam reći o čemu je riječ?

S.K.: U projekt Regionalnog vodoopskrbnog sustava Zagreb – istok krenuli smo s ciljem da svakom kućanstvu u Zagrebačkoj županiji omogućimo priključak na pitku vodu. Riječ je o projektu vrijednom 833 milijuna kuna kojeg sufinanciraju Europska unija, Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, Republika Hrvatska i Hrvatske vode, a zahvaljujući kojem će biti osigurano čak 8934 novih besplatnih kućnih priključaka za stanovnike čak 10 općina i četiri grada, čija kućanstva još uvijek nisu priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu.

01: Pandemija je mnoge gospodarstvenike bacila na koljena. Mnoge tvrtke bile su prisiljene otpuštati radnike, neke čak i zatvoriti svoje poslovanje. Kakva je situacija u Zagrebačkoj županiji i što poduzimate kako bi poduzetnicima olakšali poslovanje u ovim specifičnim okolnostima?

S.K.: Unatoč otežanim uvjetima rada tijekom pandemije, gospodarstvo na području županije, koje smo cijelo ovo vrijeme snažno podupirali, pokazalo se kao najžilaviji sektor. Trudimo se biti čvrsti oslonac našim poduzetnicima te ih kontinuirano financijski potpomažemo. Tijekom protekle četiri godine poduzetnicima i obrtnicima s područja Zagrebačke županije isplatili smo 35 milijuna kuna bespovratnih potpora, a samo u protekloj godini bespovratno je dodijeljeno rekordnih 14 milijuna kuna. Svjesni nezavidne situacije u kojoj su se našli, uz naše poduzetnike smo i dalje te nastavljamo s COVID potporama za subjekte koji su najduže bili zatvoreni. Unatoč negativnim najavama i vijestima o nezaposlenosti, na području Zagrebačke županije u 2020. godini bilo je čak 1.500 više zaposlenih nego u 2019. godini, a investicije u županiji se nastavljaju. Uskoro će se tu proizvoditi i dijelovi za avioindustriju u Jakovlju, a samo ova bi tvornica, prema najavama, trebala otvoriti 600 novih radnih mjesta. Takve priče posebno me vesele jer potvrđuju da ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone, kojima stvaramo bolje uvjete za poslovanje naših gospodarstvenika, itekako imaju smisla.

01: Volite isticati kako Zagrebačka županija za obrazovanje izdvaja iznad prosjeka RH. Što se trenutačno radi kad je riječ o školstvu?

S.K.: U proteklim godinama sagrađeno je, dograđeno i obnovljeno ukupno 60 škola i školsko-sportskih dvorana, a samo u proteklom mandatu je za njihovu gradnju i rekonstrukciju izdvojeno 163 milijuna kuna. S podizanjem standarda, kad je riječ o obrazovanju, nastavljamo dalje pa se, primjerice, u općini Luka gradi nova škola zahvaljujući kojoj će se nastava provoditi u jednoj smjeni, dograđuju se zgrada škole i školska-sportska dvorana u Pušći, dograđuje se škola u Pisarovini, grade se školsko-sportske dvorane u Bedenici i Klinča Selima. Riječ je o investicijama vrijednim 140 milijuna kuna, a uskoro počinje i gradnja nove osmogodišnje škole u Strmcu te sportske dvorane u Graberju Ivanečkom. Za četiri projekta energetske obnove Županija je iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobila bespovratnih 27 milijuna kuna, dok je sama uložila dodatnih 35 milijuna kuna. Ovim sredstvima energetski su obnovljene zgrada i sportska dvorana velikogoričkih srednjih škola, zgrada i sportska dvorana Srednje škole Vrbovec, kao i zgrada Područne škole Rakov Potok. Uskoro će završiti i energetska obnova Osnovne škole Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu, a potom iščekujemo raspisivanje novog natječaja za energetsku obnovu zgrada OŠ Jakovlje, OŠ Posavski Bregi, PŠ Petrovina, zelinske SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića gdje se planira i obnova sportske dvorane, za koje smo već izradili dokumentaciju.

01: Puno prašine diglo se oko izgradnje škole u Jastrebarskom. Je li točno da Zagrebačka županija blokira izgradnju osnovne škole kako tvrdi gradonačelnik Zvonimir Novosel? Zašto niste potpisali sporazum na kojem gradonačelnik inzistira?

S.K.: Nije točno da Zagrebačka županija stopira izgradnju škole, upravo suprotno! Projekt izgradnje osnovne škole u Jastrebarskom već smo prijavili Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, no gradonačelnik Novosel odbija dati punomoć Grada za predaju zahtjeva za lokacijsku dozvolu, bez koje se ne može početi raditi glavni i izvedbeni projekt. Od početka godine u više smo navrata pozivali gospodina Novosela na suradnju, međutim umjesto punomoći, gradonačelnik Novosel ucjenjuje potpisivanjem nezakonitog sporazuma u kojem želi definirati početak gradnje škole, iako projektna dokumentacija nije gotova, a financijska konstrukcija zatvorena. Kao odgovorna osoba takav sporazum ne mogu potpisati, no ono što želim je iskoristiti sredstva dostupna kroz EU fondove, kako bismo jaskanskim osnovnoškolcima omogućili najsuvremenije uvjete školovanja. Zagrebačka županija već je ugovorila i napravila idejni projekt nove škole, prikupili smo sve dozvole javnopravnih tijela, ali tek po dobivanju punomoći od strane Grada Jastrebarskog kao vlasnika zemlje, možemo krenuti s izradom glavnog i izvedbenog projekta nove škole koji će zadovoljiti sve preduvjete kako bi se nastava mogla održavati u jednoj smjeni. Uz pomoć europskog novca Zagrebačka županija energetski je obnovila brojne objekte na području školstva i zdravstva. Konkretno, u slučaju Jastrebarskog, obnovili smo Osnovnu školu Ljubo Babić i Dom zdravlja te vjerujem da imamo jedinstvenu priliku u Jastrebarskom izgraditi novu, modernu školu za jednosmjensku nastavu. Jastrebarsko, kao i ostatak Zagrebačke županije, gradimo na korist svih njezinih žitelja, neovisno o političkom usmjerenju lokalnih čelnika, a to planiramo činiti i dalje. Ovakva politička podmetanja, s kojima sam suočen protekle dvije godine, samo su dodatan motiv da još snažnije nastavim provoditi projekte za potrebe i u interesu svih stanovnika naše županije.

01: A što je sa zdravstvenim sustavom? Tijekom pandemije su na vidjelo isplivale neke njegove manjkavosti, građanima je bio otežan pristup liječnicima. Što je razlog tome?

S.K.: Činjenica je da je usred pandemije, zbog prilagođenih uvjeta rada i aktualnih epidemioloških mjera, koje su prije svega uvedene u cilju stvaranja sigurnog okružja za sve građane, istovremeno otežana komunikacija između liječnika i pacijenata. Vjerujem da će se s većom procijepljenošću stvari početi vraćati u normalu i da će građani, kao u neka ranija vremena, opet imati nesmetan pristup svojim liječnicima. No kad govorimo o samim domovima zdravlja treba pojasniti da, iako su u nadležnosti županija, one nemaju značajniji utjecaj na organizaciju rada i način funkcioniranja pojedinih ordinacija. Razlog tome je što čak 70 do 80 posto liječnika obiteljske medicine, koji svoje ordinacije imaju u domovima zdravlja, radi u koncesiji, što znači da nisu direktni zaposlenici doma zdravlja.
Dodatna poteškoća s kojom smo suočeni na području zdravstva, kao i brojne druge županije, je nedostatak liječnika, na što već dulje vrijeme ukazujemo. Kronično nedostaje liječnika, posebno specijalista. U šest navrata u županiji smo raspisivali natječaje za ginekologe i pedijatre, osigurali smo im i brojne pogodnosti, poput korištenja automobila 24 sata, sufinanciranja stambenog kredita ili najma stana, sufinanciranja vrtića…ali problem je i dalje prisutan. Za određene specijalizacije dio sredstava osigurali smo iz europskih fondova, dok je dio financiran iz županijskog proračuna. No činjenica je da specijalizacije traju minimalno šest godina, a liječnika možete zaposliti da obavlja specijalističke preglede tek kad završi specijalizaciju. No, kad govorimo o zdravstvu treba podsjetiti kako Zagrebačka županija kontinuirano radi na stvaranju boljih uvjeta zdravstvene skrbi. Uz pomoć europskih sredstava energetski su obnovljena tri doma zdravlja – u Vrbovcu, Jastrebarskom i Zaprešiću, a tu je i naširoko poznata Specijalna bolnica Naftalan, koja je postala bogatija za tri unutarnja i jedan vanjski bazen.

01: Za kraj, što stanovnicima Zagrebačke županije nadalje mogu očekivati od župana Kožića? Kako ćete bogato iskustvo na poziciji župana koristiti kao potporu u kampanji?

S.K.: Kao i ranijih godina, pred žitelje Zagrebačke županije ne izlazim s brzim rješenjima i obećanjima, nego s vizijom budućeg razvoja naše županije i konkretnim, realiziranim projektima zahvaljujući kojima smo danas županija za primjer svima – poželjna za život, rad i obrazovanje. Upravo to je vizija koju sam uspješno gradio sa svojim suradnicima sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije, kao i do sada, neovisno političkom usmjerenju lokalnih čelnika. Uvjeren sam da stanovnici županije jako dobro znaju tko je Stjepan Kožić i da postoje dobri razlozi zašto mi godinama iznova daju svoje povjerenje. Poznajem svaki dio županije, a građani poznaju mene.