TREBA JASNO REĆI DA SPECIJALIZACIJA TRAJE PET-ŠEST GODINA, STOGA SE PROBLEM NEDOSTATKA LIJEČNIKA NE MOŽE RIJEŠITI PREKO NOĆI
Zagrebačka županija gospodarski je najbrže rastuća hrvatska regija. Njezin geostrateški položaj i prometna povezanost, u sinergiji s pozitivnim politikama regionalne vlasti, pružaju idealne mogućnosti za početak pozitivne 'poduzetničke priče'. Zagrebačka županija ujedno je i 'zelena oaza' nadomak hrvatske metropole, stoga sve više mladih obitelji doseljava u njezin prostor. Župan Stjepan Kožić naglašava da značajnu ulogu u razvoju Zagrebačke županije ima i aktualna regionalna vlast, koja jasno postavljenim ciljevima, strateškim ulaganjem u obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu, uz snažnu podršku gospodarstvu i poljoprivredi stvara pozitivne uvjete za ugodan život njezinih stanovnika.
U NAŠOJ ŽUPANIJI POSLUJU NEKI OD NAJUSPJEŠNIJIH HRVATSKIH PODUZETNIKA KOJI ŠIRE SVOJE POSLOVANJE, ŠTO NAS ČINI NE SAMO NAJRAZVIJENIJOM NEGO I GOSPODARSKI NAJBRŽE RASTUĆOM HRVATSKOM REGIJOM
Ulaganje u gospodarske zone - isplatilo se! Sve više investitora svoju poduzetničku priču započinje upravo u Zagrebačkoj županiji, prema indeksu razvijenosti - izuzme li se grad Zagreb - najrazvijenijoj županiji u Hrvatskoj.
→ Na to sam ponosan! To nije slučajnost već rezultat dugoročnog i odgovornog upravljanja. Prije dvadesetak godina vizija je bila ulagati u gospodarske zone što se sada pokazuje izuzetno dobrim smjerom razvoja naše županije. Domaće i strane kompanije, koje su svoje proizvodne pogone smjestile u gospodarskim zonama naših gradova i općina, uspješno posluju, redovito isplaćuju plaće, ostvaruju dobit... Zahvaljujući njihovom dobrom poslovanju puni se i naš proračun, što nam omogućuje daljnja ulaganja u infrastrukturu, školstvo, zdravstvo, poljoprivredu, gospodarstvo... U našoj županiji posluju neki od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika koji šire svoje poslovanje, što nas čini ne samo najrazvijenijom nego i gospodarski najbrže rastućom hrvatskom regijom.
Bespovratnim potporama malim i srednjim poduzetnicima godinama se potiče njihova konkurentnost na tržištu. Iz godine u godinu, s rastom gospodarske aktivnosti na prostoru županije, raste i ukupan iznos potpora. Koliko će poduzetnicima biti isplaćeno u ovoj godini?
→ Rekordnih 3 milijuna eura! Natječaj za poduzetnike-početnike, ukupnog iznosa 300.000 eura, završio je sredinom ožujka i u tijeku je obrada prijava. Uskoro ćemo raspisati i javne natječaje za povećanje konkurentnosti u proizvodnim i neproizvodnim djelatnostima, ukupnog iznosa 2,2 milijuna eura, a ove smo godine po prvi puta osigurali i sredstva - 500.000 eura za ugradnju fotonaponskih ćelija na krovove proizvodnih pogona.
ZA POTREBE DOMA ZDRAVLJA, NA SPECIJALIZACIJI IZ OBITELJSKE MEDICINE JE 38 LIJEČNIKA, PEDIJATRIJE 13 LIJEČNIKA, GINEKOLOGIJE 10, INTERNE MEDICINE 8, MEDICINE RADA 7, RADIOLOGIJE 6, OFTALMOLOGIJE 5, FIZIKALNE MEDICINE I REHABILITACIJE 3 I ORTODONCIJE JEDAN LIJEČNIK
Nedostatak liječnika specijalista nije izazov samo Zagrebačke županije i njezinih zdravstvenih ustanova. Ovaj problem prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Koje se mjere poduzimaju kako bi se stanovnicima naše županije osigurala adekvatna zdravstvena skrb, kako bi svi imali jednaku dostupnost primarne zdravstvene zaštite?
→ Od 2018. do danas na specijalističko usavršavanje uputili smo preko 100 liječnika! Treba jasno reći da specijalizacija traje pet-šest godina, stoga se problem nedostatka liječnika ne može riješiti preko noći. Specijalizacije se financiraju iz Europskoga socijalnog fonda, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, iz vlastitih sredstava zdravstvenih ustanova, a 12 specijalizacija financira Zagrebačka županija iz svojega proračuna. Za potrebe Doma zdravlja na specijalizaciji iz obiteljske medicine je 38 liječnika, pedijatrije 13, ginekologije 10, interne medicine 8, medicine rada 7, radiologije 6, oftalmologije 5, fizikalne medicine i rehabilitacije 3 i ortodoncije jedan liječnik. Ukupno je za potrebe Doma zdravlja na specijalizaciju upućen 91 liječnik. Također, na specijalizaciju je upućeno i 6 liječnika iz hitne medicine za potrebe Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije i 4 liječnika za potrebe Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije (2 iz kliničke mikrobiologije te po jedan iz epidemiologije i školske medicine). Uz navedeno, 8 specijalizacija financiraju zdravstvene ustanove iz vlastitih sredstava - Specijalna bolnica Gornja Bistra jednog pedijatra, SB "Naftalan" po jednog reumatologa, dermatologa i fizijatra, a Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije dva specijalizanta iz školske medicine te po jednog iz javnog zdravstva i kliničke mikrobiologije. Nadalje, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za potrebe Zavoda za hitnu medicinu financira se i specijalizacija 25 medicinskih sestara, odnosno medicinskih tehničara. Također, Zagrebačkoj županiji nedavno su odobrene dodatne specijalizacije iz Europskoga socijalnog fonda - radi se o 2 specijalizacije za potrebe Doma zdravlja (po jedna iz otorinolaringologije i kliničke radiologije), 10 specijalizacija iz hitne medicine za potrebe Zavoda za hitnu medicinu te 2 specijalizacije za potrebe "Ljekarne Zagrebačke županije" (po jedna iz farmaceutske tehnologije i kliničke farmacije).
ŽUPANIJA LIJEČNICIMA NUDI SUBVENCIJU KAMATE NA STAMBENE KREDITE, MEDICINSKIM SESTRAMA I TEHNIČARIMA SUBVENCIJU TROŠKOVA STRUČNOG USAVRŠAVANJA I DOŠKOLOVANJA, A ZA POPUNJAVANJE DEFICITARNIH MJESTA U MREŽI JAVNE ZDRAVSTVENE SLUŽBE I SUBVENCIJU TROŠKOVA PODSTANARSTVA, SUBVENCIJU TROŠKOVA DJEČJEG VRTIĆA TE KORIŠTENJE SLUŽBENOG AUTOMOBILA 24 SATA DNEVNO
Županija je još prije pet godina donijela i program mjera kojima je cilj zadržati radnike u zdravstvenim ustanovama, odnosno privući nove. Na kakav su odjek naišle ove mjere?
→ Da, liječnicima smo ponudili subvenciju kamate na stambene kredite, medicinskim sestrama i tehničarima subvenciju troškova stručnog usavršavanja i doškolovanja, a za popunjavanje deficitarnih mjesta u Mreži javne zdravstvene službe i subvenciju troškova podstanarstva, subvenciju troškova dječjeg vrtića te korištenje službenog automobila 24 sata dnevno. Jedna od mjera je i već spomenuto financiranje 12 specijalizacija. U protekle četiri godine za subvenciju kamate na stambene kredite isplatili smo oko 37.000 eura (za 11 liječnika), stručno usavršavanje i doškolovanje subvencionirali smo s nešto više od 114.000 eura (za 72 medicinske sestre/tehničara), jedan ginekolog odlučio se za mjeru korištenja službenog automobila, a u specijalizacije smo dosad iz vlastitoga proračuna uložili oko milijun eura.
IZ NACIONALNOG PLANA OPORAVKA I OTPORNOSTI DO KRAJA OŽUJKA DOBILI SMO SREDSTVA ZA GRADNJU NOVIH ŠKOLA U DUGOM SELU I KOMINU TE DOGRADNJU OŠ RUGVICA, SŠ 'IVAN ŠVEAR' I POŠ STRMEC
Godinama ističete da se najviše novca proračuna ulaže u obrazovanje, odnosno gradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola, kao i gradnju novih sportskih dvorana. Koliko je projekata dosad prijavljeno za sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za potrebe jednosmjenskog rada, odnosno cjelodnevne nastave? Nedavno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih produljilo rok za prijavu do 30. rujna ove godine?
→ Želim podsjetiti da samo u proteklome razdoblju isključivo vlastitim sredstvima sagradili novu osmogodišnju školu u Luki, školsku-sportsku dvoranu u Bedenici, školsku-sportsku dvoranu u Klinča Selima te smo dogradili školu i sportsku dvoranu u Pušći. Sufinancirali smo gradnju prvog dijela područne osmogodišnje škole u Strmcu te gradnju sportskih dvorana OŠ Antuna Augustinčića u Zaprešiću i OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zasad smo dobili sredstva za dogradnju OŠ Rugvica (osam učionica s pratećim sadržajem i dvije učionice za djecu s teškoćama u razvoju), dogradnju SŠ "Ivan Švear" u Ivanić-Gradu (dizanje još jednog kata na zgradi škole), gradnju nove škole s 24 razredna odjela te dvodijelnom školskom-sportskom dvoranom i malom dvoranom u Dugom Selu, gradnju nove područne škole u Kominu (sa 16 razrednih odjela te jednodijelnom školskom sportskom dvoranom i malom dvoranom), kao i dogradnju Područne osmogodišnje škole Strmec (s pet učionica, dvodijelnom školskom-sportskom dvoranom i malom dvoranom). Do kraja ožujka prijavili smo još tri projekta i čekamo dodjelu bespovratnih sredstava. Radi se o dogradnji 11 učionica u OŠ Pavao Belas u Brdovcu, dogradnji jedne učionice i gradnji male sportske dvorane u PŠ Kerestinec te dogradnji dvije učionice i gradnji prostorije za knjižnicu u OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivanićkom. U ovom trenutku završena su, odnosno u fazi su završetka još četiri glavna projekta s troškovnikom koje ćemo u slijedećih mjesec dana prijaviti za sredstva iz NPOO-a. Ostali projekti su u različitim fazama pripreme i prijavit ćemo ih do predviđenog roka.
DA NAŠI CENTRI IZVRSNOSTI PRUŽAJU IZNIMNE UVJETE ZA STJECANJE ZNANJA NAJBOLJE SVJEDOČI PODATAK DA JE SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA SAMOBOR, PREMA REZULTATIMA OSTVARENIM NA DRŽAVNOJ MATURI U ŠKOLSKOJ 2023./2024., UVRŠTENA U NAJBOLJE STRUKOVNE ŠKOLE U HRVATSKOJ
Kada već govorimo o školstvu, posebno se ponosite Regionalnim centrom kompetentnosti u strojarstvu. U čemu je značaj ovoga Centra?
→ Učenicima smo omogućili da znanja stječu na najmodernijim strojevima i opremi, da kada završe srednjoškolsko obrazovanja odmah budu osposobljeni za tržište rada. U tri naše škole, koje smo prethodno dogradili - u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu, učenici nastavu polaze u centrima izvrsnosti u tzv. 'učećim tvornicama'. Znanje koje u njima dobiju odmah mogu primijeniti u radionicama i pogonima u kojima se zaposle, čime poslodavci ne moraju dodatno ulagati u njihovu edukaciju. Ovim smo projektom povezali gospodarstvo i školstvo, a školske kurikulume prilagodili potrebama tržišta rada u segmentu strojarstva. Da ove škole pružaju iznimne uvjete za stjecanje znanja najbolje svjedoči podatak da je Srednja strukovna škola Samobor, prema rezultatima ostvarenim na državnoj maturi u školskoj 2023./2024. godini, uvrštena u najbolje strukovne škole u Hrvatskoj. Dapače, od ukupno 274 strukovnih škola maturanti SSŠ Samobor, pokazanim znanjem iz tri obavezna predmeta, uvrstili su ovu školu među deset najboljih na sve tri liste, a što je uspjelo još samo maturantima Tehničke škole Ruđera Boškovića. Na tome im i ovom prigodom čestitam!
Pred završetkom je projekt vodoopskrbe istočnoga dijela Zagrebačke županije, u tijeku je ishođenje uporabnih dozvola. Ono što se prije desetak i više godina činilo teško izvedivim u međuvremenu se pretvorilo u jedan od najuspješnijih infrastrukturnih projekata. Koji su bili ključni trenuci u realizaciji ovoga projekta?
→ Prije svega, zajedništvo Županije, gradova i općina! Županija je pokrenula ovaj projekt i osnovala tvrtku Vodoopskrba i odvodnja. No, kada je bilo očito da zbog europske regulative nećemo moći povući europska sredstva, naš vlasnički udio prenijeli smo na gradove i općine. Nadalje, ujedinila su se sva vodno-komunalna trgovačka društva s istočnoga dijela županije i postala sastavni dio Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije. Da nije bilo sloge ne bismo uspjeli. I zato stalno govorim da se interesi žitelja Zagrebačke županije brane zajedničkim radom. Kada smo ušli u ovaj projekt u dvije naše općine nije bilo ni metra vodovodne mreže, a danas s ponosom možemo reći da je gotovo svo područje istočnoga dijela županije pokriveno vodovodnom mrežom. Ono što se nije uspjelo napraviti u sklopu projekta "RVS Zagreb-istok", jer nije ulazilo u prihvatljive troškove, sada se počelo realizirati sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Važno je ovdje naglasiti da su svi priključci na vodovodnu mrežu za sve naše žitelje - besplatni.
Nakon potresa 2020. Županijska uprava za ceste (ŽUC) uložila je značajna sredstva u sanaciju cesta, mostova i propusta, a obnova prometnica nastavlja se i dalje. Što se planira u ovoj godini?
→ Zahvaljujući dobro pripremljenim projektima, ŽUC je iz Europskoga fonda solidarnosti za poslijepotresnu obnovu prometne infrastrukture dobio 91 milijun eura. Obnovljeno je oko 300 kilometara cesta, 70 mostova i propusta i 36 cestovnih klizišta. Također i sama Županija je prijavila projekte hitne sanacije klizišta te smo bespovratno dobili 4,5 milijuna eura. U ovoj godini ŽUC nastavlja s intenzivnom sanacijom i obnovom prometnica, za što je suglasnošću zadnjega saziva Županijske skupštine, podignut i kredit u iznosu od 15 milijuna eura. Radovi su počeli dolaskom ljepšega vremena.
Osjetna sredstva uložena su i u poslijepotresnu obnovu zgrada javne namjene. Koliko je dosad odobreno projekata?
→ Vlada RH odobrila je Županiji korištenje decentraliziranih sredstava za saniranje šteta i obnovu zgrada javne namjene. Do sada smo odobrili sredstva za 125 projekata i sklopili ugovore ukupne vrijednosti 49,8 milijuna eura.
U ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA JAVNE NAMJENE TRENUTNO ULAŽEMO OKO 21,5 MILIJUNA EURA. POLOVICU SREDSTAVA - 10,6 MILIJUNA BESPOVRATNO SMO DOBILI IZ NPOO-A, A POLOVICU - 10,7 MILIJUNA EURA OSIGURALI SMO IZ VLASTITOG PRORAČUNA
U tijeku je novi ciklus energetske obnove zgrada javne namjene, prije svega školskih objekata i zgrada županijskoga Doma zdravlja. Za ovu namjenu također su dobivena osjetna bespovratna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U kojim će se sve objektima, nakon završene obnove, osjetiti ušteda na računima za grijanje i potrošenu električnu energiju?
→ U energetsku obnovu ukupno ulažemo oko 21,5 milijuna eura. Polovicu sredstava - 10,6 milijuna bespovratno smo dobili iz NPOO-a, a polovicu - 10,7 milijuna eura osigurali smo u vlastitome proračunu. Obnovom je obuhvaćeno osam zgrada - dvije škole u Svetom Ivanu Zelini: SŠ Dragutina Stražimira i OŠ Dragutina Domjanića zajedno sa sportskom dvoranom, koju osim učenika koriste i zelinski sportaši, zatim tri objekta na području Ivanić-Grada: OŠ Đure Deželića, ispostava Doma zdravlja i naša uprava zgrada, te ispostava Doma zdravlja u Samoboru. U tijeku je postupak javne nabave za energetsku obnovu ispostave Doma zdravlja u Velikoj Gorici i OŠ Jakovlje. Siguran sam da će ove zgrade nakon obnove izgledati kao nove i da će boravak u njima biti puno ugodniji. No, najvažnije je da će ušteda energije, odnosno korištenje obnovljivih izvora znatno smanjiti ukupne troškove poslovanja ovih ustanova, a nije zanemarivo ni smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova, čime čuvamo okoliš.
PRVI U HRVATSKOJ, SA SUFINANCIRANJEM JAVNOGA AUTOBUSNOG PRIJEVOZA KRENULI SMO 2022. GODINE. NAŠ JE CILJ OSIGURATI SVIMA JEDNAKE UVJETE ŽIVOTA, BEZ OBZIRA ŽIVE LI U GRADU ILI NA SELU.
Zagrebačka županija pretežno je ruralna županija. Dobra povezanost unutar granica županije, posebno dolazak iz ruralnih područja u veća središta od velike je važnosti za normalan život stanovnika. Prijetilo je ukidanje pojedinih autobusnih linija, no prije nešto više od tri godine u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Zagrebačka županija prva je u Hrvatskoj, i zasad jedna od malobrojnih, osigurala sredstva za sufinanciranje javnoga autobusnog prijevoza na tzv. nerentabilnim linijama. Na kakav je odjek naišao ovaj projekt?
→ Sa sufinanciranjem javnoga autobusnog prijevoza krenuli smo 1. siječnja 2022., a lani smo s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture sklopili Okvirni sporazum za javni linijski prijevoz putnika za razdoblje od sedam godina - od 1. svibnja 2024. do 30. travnja 2031. godine. Ukupno je za ovu namjenu osigurano 49,5 milijuna eura, od čega 75% otpada na sredstva državnog proračuna, a 25% na sredstva proračuna Zagrebačke županije. Prijevoz obavlja zajednica ponuditelja u kojoj je šest autobusnih prijevoznika, a subvencionira se prijevoz na 61 autobusnoj liniji. Projekt je naišao na odličan odjek žitelja županije. Naš je cilj osigurati svima jednake uvjete života, bez obzira žive li u gradu ili na selu.
Do sredine studenoga otvoreni su javni pozivi za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi. Poljoprivrednici su već navikli na ove potpore, koje se godinama isplaćuju i prilagođavaju njihovim potrebama. Za što se sve može dobiti potpora?
→ Kroz naša dva strateška dokumenta Program razvoja ekološke poljoprivrede do 2030. i Program razvoja pametnih sela do 2030. definirani su strateški ciljevi, prioriteti i razrađene mjere razvoja poljoprivrede, šumarstva i ruralnog prostora za predstojeće razdoblje. U skladu s ovim planovima Županija kontinuirano ulaže u razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora. Osim direktnih bespovratnih potpora poljoprivrednim proizvođačima, ulažemo i u razvoj ruralnoga prostora. I u ovoj godini poljoprivrednici mogu dobiti, uz ostalo, potpore za građenje objekata za uzgoj bilja, uzgoj i držanje životinja, skladištenje poljoprivrednih proizvoda, strojeva i hrane, za podizanje novih ili rekonstrukciju postojećih višegodišnjih nasada, za okrupnjavanje poljoprivrednog i šumskog zemljišta, za plaćanje premije osiguranja, za uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, za nabava nove opreme za pripremu, doradu i preradu vlastitih proizvoda biljnog ili životinjskog podrijetla, za edukaciju i stručno osposobljavanje... Konvencionalni poljoprivrednici maksimalno mogu dobiti do 15.000 eura, a ekološki do 20.000 eura potpore. Također, subvencioniramo nabavu poljoprivrednog repromaterijala za sjetvu ratarskih kultura te sjetvu i sadnju presadnica, subvencioniramo i kamatu kratkoročnog kredita odobrenog za nabavu repromaterijala za sjetvu i sadnju, a bespovratna sredstva mogu se dobiti i za ugradnju sunčane elektrane na krov zgrade poljoprivredne ili gospodarske namjene, postavljanje agrosunčane elektrane na poljoprivredno zemljište te nabavu i postavljanje dizalica toplina za grijanje i hlađenje zgrada poljoprivredne ili gospodarske namjene. Zaključno, za poticanje poljoprivrede u proračunu za 2025. predvidjeli smo 1,1 milijun eura.
Na vatrogastvo se ne zaboravlja! Zagrebačka županija ima najviše dobrovoljnih vatrogasaca u državi i jednu od najbolje organiziranih vatrogasnih zajednica u RH. Koliko se ove godine ulaže u sustav civilne zaštite? Tko je sve obuhvaćen dodjelom sredstava?
→ Puno puta kažem da su vatrogasci naš ponos. Uvijek su spremni pomoći i sigurno je da su najorganiziranija snaga sustava civilne zaštite. Stoga je i naša obveza financijski poduprijeti njihov rad, posebno nabavu nove opreme. Na vatrogasce se ne oslanjamo samo u slučaju požara, oni odrađuju i brojne druge zadaće, a nositelji su i brojnih društvenih aktivnosti u svojim naseljima. Za rad Vatrogasne zajednice osigurali smo u ovoj godini gotovo milijun eura. Također, sredstva su osigurana i za Društvo Crvenog križa, HGSS i Hrvatsku udrugu za obuku potražnih pasa. U odnosu na prošlu godinu, sredstva za civilnu zaštitu ove su godine povećana za 300.000 eura.
