Tri zatvorena i jedan vanjski bazen sagrađeni su u sklopu Specijalne bolnice "Naftalan" u Ivanić-Gradu. U gradnju bazena, ali i polivalentne dvorane, dvorane za kineziterapiju i novu bolničku kuhinju uložen je 71 milijun kuna, što je dosad najznačajnija investicija u zdravstveni sektor Zagrebačke županije.

Razvojnim planovima Županije, Specijalna bolnica "Naftalan" je predviđena kao nositelj razvoja zdravstvenoga turizma, a upravo je zdravstveni turizam, s godišnjom stopom rasta od 15 do 20 posto, najbrže rastući turistički sektor.

"Naftalan" je jedinstveno lječilište (u svijetu postoji još samo jedno takvo, u Azerbajdžanu) u kojemu se primjenom zemnoga mineralnog ulja - naftalana, liječe kožne i reumatske bolesti. U terapijske svrhe u "Naftalanu" se koristi i slana termalna nova, čija je temperatura na izvorištu, na dubini od 1300 metara, 60 °C. Karakteristična mirisa na naftu, voda ima protuupalni učinak, pridonosi mišićnom opuštanju i rastezljivosti vezivnog tkiva…

Na liječenje u "Naftalan" dolaze i inozemni pacijenti, naročito iz Rusije, Italije, Njemačke i nordijskih zemalja.

Zbog dokazane učinkovitosti naftalanoterapije pokrenuta je i proizvodnja preparata od naftalana, s ciljem razvoja kozmetičke linije za problematičnu kožu.

Gradnjom, dogradnjom, adaptacijom i rekonstrukcijom školskih objekata stvaraju se uvjeti za kvalitetno obrazovanje, jednako dostupno u svim sredinama županije. U proteklim godinama sagrađeno je, dograđeno i obnovljeno 60 škola i školskih-sportskih dvorana. Trenutno se gradi, za jednosmjensku nastavu, nova škola u Luki, dograđuju se zgrada škole i školska-sportska dvorana u Pušći, dograđuje se škola u Pisarovini, grade se školske-sportske dvorane u Bedenici i Klinča Selima. U ove se investicije ulaže 140 milijuna kuna, a uskoro počinje i gradnja nove osmogodišnje škole u Strmcu i sportske dvorane u Graberju Ivanečkom.

Odavno je Županija shvatila da je ulaganje u mlade ulaganje u budućnost. I zato nema županije u Hrvatskoj koja u poboljšanje kvalitete obrazovanja, napose u kapitalnu gradnju, ulaže toliko sredstava kao što to čini Zagrebačka županija! U županiji nema škole bez barem jedne pametne ploče, učenicima i studentima se redovito isplaćuju stipendije, a u sklopu projekta "Prsten potpore" sva djeca s teškoćama u razvoju imaju pomoćnika u nastavi.

S provedbom je započeo 100 milijuna kuna vrijedan projekt "Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju", u sklopu kojega će se dograditi srednje strukovne škole u Velikoj Gorici, Samoboru i Dugom Selu, a u nastavu uvesti novi kurikulumi, bazirani na stjecanju znanja na najmodernijim strojevima Industrije 4.0. 

Regionalni vodoopskrbni sustav Zagrebačke županije "Zagreb-istok" strateški je investicijski projekt Republike Hrvatske. Provodi se na području četiri grada i deset općina i uključuje gradnju 316,2 kilometra novih cjevovoda, 15 crpnih stanica i pet vodotornjeva, kao i rekonstrukciju 108,1 kilometar vodoopskrbnih cjevovoda i jedne crpne stanice. Ključni objekt cijeloga sustava je vodocrpilište Kosnica, s četiri bunara ukupna kapaciteta 450 litara vode u sekundi, a najkompleksniji zahvat je gradnja magistralnoga cjevovoda od vodocrpilišta Kosnica do Hrušćice, koja obuhvaća bušenje i gradnju 'tunela' desetak metara ispod rijeke Save. Kroz tunel će prolaziti cijev profila 800 milimetara.

Radovi su počeli 2019., a sustav će u komercijalnoj uporabi biti od 2023. i omogućit će više od 8900 novih kućnih priključaka.

Gradnja RVS-a "Zagreb-istok" košta 883,8 milijuna, a iz Kohezijskog fonda EU dobiveno je bespovratnih 483,95 milijuna kuna. Ostatak otpada na sredstva državnoga proračuna, Hrvatskih voda i trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije.

Ulaganje u gospodarske zone i u njihovo komunalno opremanje itekako se isplatilo! Najbrži električni automobil na svijetu proizvodi se u Zagrebačkoj županiji, a osim Tesle, proizvode se i dijelovi za Mercedes, a uskoro i dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce. Vizija od prije dvadeset godina, kada je počelo ulaganje u zone, danas je realnost. Upravo ta vizija omogućila je da se u zadnje četiri godine u županiji otvori više od 10.000 radnih mjesta, da Zagrebačka županija bilježi najveći porast broja zaposlenih u RH te da je u 2020. godini, godini pandemije i porasta nezaposlenosti, u Zagrebačkoj županiji otvoreno više od 1500 novih radnih mjesta.

Zagrebačka županija je danas jedna od gospodarski najstabilnijih hrvatskih regija i jedna od svega četiri hrvatske županije koje u državni proračun uplaćuju više sredstava, nego što iz njega dobiju. Prema indeksu razvijenosti u najrazvijenijoj je skupini, što je svojevrsno priznanje činjenici da je uvijek bila i da će i dalje biti uz gospodarstvenike. Svake godine raspisuje natječaj za dodjelu bespovratnih potpora obrtnicima i malim poduzetnicima koje su u zadnje četiri godine iznosile su preko 34 milijuna kuna!

Poljoprivreda je jedna od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti Zagrebačke županije, a ruralni prostor njezino najveće bogatstvo. Snaga poljoprivredne proizvodnje ogleda se u gotovo 14.500 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, najviše u Republici Hrvatskoj. Najbolji je to pokazatelj da Zagrebačka županija uspijeva zadržati mlade u ruralnom prostoru, dajući im financijsku, administrativnu i infrastrukturnu potporu i sigurnost. Na prostoru Zagrebačke županije se stvara i do desetine vrijednosti hrvatske poljoprivrede od čega je najveći dio zastupljen u stočarskoj proizvodnji i voćarstvu.

U razdoblju od 2017. do 2020. poljoprivrednim proizvođačima isplaćeno je iz proračuna Županije bespovratnih 29 milijuna kuna potpora, a izgradnjom ULO hladnjače u Distributivnom centru za voće i povrće, poljoprivrednicima je omogućena prodaja njihova proizvoda u trenutku kada je cijena na tržištu za njih najpovoljnija! Dodatno je u razvoju voćarske proizvodnje pripomogla lani nabavljena najmodernija linija za sortiranje jagodastog voća, koja našim poljoprivrednicima uvelike olakšava proces sortiranja i pakiranja svih vrsta jagodastog voća.

Različitim mjerama, aktivnostima i projektima, Županija vodi plansku politiku razvoja poljoprivrede kako bi ona bila dohodovna i konkurentna. Ove je godine izrađen program razvoja 'pametnih sela', kao i program razvoja ekološke poljoprivrede, koji kao strateški cilj definira prelazak poljoprivrednih površina pod ekološki uzgoj.

Distributivni centar za voće i povrće, kojemu je Zagrebačka županija većinski vlasnik, posjeduje najmoderniju liniju za sortiranje jagodastog voća u Hrvatskoj. Voće, čiji promjer nije veći od pet centimetara, može se sortirati po veličini, boji i tvrdoći ploda. U nabavu stroja uloženo je 1,6 milijuna kuna, a prethodno je nabavljena i 800.000 kuna vrijedna linija za pakiranje jagodastog voća. Ovo ulaganje je ohrabrilo proizvođače voća, napose borovnice, koji su, inicijativom Zagrebačke županije, osnovali zadrugu, koja je već lani borovnicu počela izvoziti na europsko tržište! Nabavljenim strojem riješen je dotad njihov najveći problem - nemogućnost kvalitetnog sortiranja kojega su tražili veliki trgovački lanci.

Najbolji način kako osnažiti hrvatsku poljoprivredu jest slušati potrebe poljoprivrednika, a Zagrebačka županija ih je poslušala kada je za njihovo pozicioniranje na tržištu bilo neophodno sagraditi ULO hladnjaču za skladištenje voća. Poslušala ih je i kada su rekli da je za podizanje konkurentnosti proizvodnje potrebna linija za sortiranje i pakiranje jagodastog voća.

Daljnja ulaganja Županije u Distributivni centar idu u smjeru nabave linije za smrzavanje jagodastog voća i jačanja suradnje s ekološkim proizvođačima.

Osjetnu uštedu energije, a time i troškova grijanja, korištenje obnovljivih izvora energije, kao i smanjenje štetnih stakleničkih plinova omogućuje energetska obnova školskih objekata. Kombinacijom građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih radova energetski su obnovljene zgrada i sportska dvorana velikogoričkih srednjih škola - Srednje strukovne, Ekonomske i Gimnazije, zgrada i sportska dvorana Srednje škole Vrbovec, kao i zgrada Područne škole Rakov Potok. Uskoro će završiti i energetska obnova Osnovne škole Stjepana Basaričeka u Ivanić-Gradu. Uz optimalnu potrošnju energije, obnovom se povećava udobnost boravka u prostoru škole, kako učenicima tako i njihovim učiteljima. Za četiri projekta energetske obnove Županija je iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobila bespovratnih 27 milijuna kuna, a sama je uložila 35 milijuna kuna.

Županija ima spremne projekte za energetsku obnovu još šest školskih objekata - Osnovne škole Đure Deželića u Ivanić-Gradu, Osnovne škole Jakovlje, Osnovne škole Posavski Bregi, Područne škole Petrovina te Srednje škole Dragutina Stražimira i Osnovne škole Dragutina Domjanića, zajedno sa sportskom dvoranom, u Svetom Ivanu Zelini. Čeka se raspisivanje natječaja za bespovratna europska sredstva.

Dva su lanjska potresa, zagrebački u ožujku i petrinjski u prosincu, zatresla i tlo Zagrebačke županije, pri čemu su prouzročila osjetne štete. U ožujku se uglavnom radilo o šteti na javnim objektima, koja je procijenjena na 50 milijuna kuna, od čega će Zagrebačka županija, temeljem Zakona o obnovi, osigurati kroz tri godine 10 milijuna kuna, od čega je u ovoj godini izdvojeno 3,5 milijuna. Odmah nakon najnovijeg, petrinjskog potresa, Županija je ne čekajući državu krenula u obnovu oštećenih zgrada škola, za njih čak 18 izdvojila je dodatnih 2,5 milijuna kuna.

Šteta od petrinjskoga potresa na stambenim i gospodarskim objektima te zgradama javnih i kulturnih ustanova znatno je veća, a procjene govore o iznosu od gotovo 1,2 milijarde kuna. Za financiranje obnove od petrinjskog potresa, Zagrebačka županija izborila se da ju u potpunosti preuzme država. Kako bi svojim stanovnicima osigurala što lakšu procjenu i prijavu štete, Županija je osigurala mobilne timove za procjenu i pregled oštećenih objekata i oformila Odsjek za obnovu.